Politika niskih cijena električne energije, kojom hrvatska Vlada rješava socijalne probleme, upozoravaju stručnjaci, dovela je do toga da HEP ne ulaže u održavanje elektrana, da dobavljačima ne plaća dulje od šest mjeseci i da mora uvoziti i do 20 posto električne energije iz Zapadne Europe, u kojoj je struja sve skuplja

Jugoistočnoj Europi, uključujući i Sloveniju na sjeveru i Grčku na jugu, te Mađarsku, Bugarsku i Rumunjsku, ove godine, upozoravaju stručnjaci i predstavnici europske Energetske zajednice, prijeti ozbiljan manjak električne energije. Zbog vrlo sušne godine i velika rasta potrošnje, ta će kriza biti još ozbiljnija. Na području regije u 20 I više godina sagrađeno je vrlo malo proizvodnih objekata. Samo su u Grčkoj puštene u pogon dvije plinske elektrane od po 400 MW te nuklearna elektrana Černa voda u Rumunjskoj. Ostatak regije još je uvijek bez novih proizvodnih kapaciteta.

Zemlje regije prolaze kroz različite faze tranzicije, a zemlje u tranziciji u prosjeku imaju rast potrošnje veći od 4 posto godišnje, što znači da će se za 10 godina brzina rasta potrošnje u regiji gotovo udvostručiti. U EU potrošnja raste za 1 do 1,5 posto godišnje, a otežavajuća je činjenica što u regiji ne postoji ni odgovarajuća mreža plinovoda, osim u Mađarskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj.

U regiji, osim BiH, još samo Srbija ima znatnije zalihe ugljena, pa se izgradnja novih termoenergetskih objekata nameće kao isplativo rješenje. Osim u BiH, Crnoj Gori i Albaniji, svi su ozbiljniji projekti hidroelektrana već realizirani. Postoje projekti za donji tok Drine, ali nisu isplativi jer bi se u slučaju gradnje morala premještati brojna naselja.

Neisplative elektrane

Najveći uzročnik slabih ulaganja u nove elektrane jest politika niskih cijena struje, koju vodi i Hrvatska. Na tu pojavu upozorava i direktor prodaje londonske tvrtke Energy Financing Team - EFT, Svetislav Bulatović.

EFT jedan je od najvećih trgovaca električnom energijom u Europi, koji ima kupce u 17 europskih zemalja i djeluje na četiri burze električne energije; 60 posto prodaje ostvaruje u zemljama EU, a najveći je trgovac električnom energijom u Sloveniji, Mađarskoj i Grčkoj.

Bulatović smatra kako cjenovna politika Hrvatske Vlade prema električnoj energiji ima kratkoročne pozitivne učinke jer povećava izvoznu konkurentnost domaćih poduzeća. Dugoročno će, međutim, imati niz negativnih posljedica. "Energetski je intenzitet u Hrvatskoj znatno veći nego u zemljama EU, odnosno, za istu novostvorenu vrijednost potrebno je potrošiti više energije nego u EU. Takva politika cijena ne potiče investicije u proizvodnju električne energije i ne ohrabruje potencijalne investitore",  upozorava Bulatović, dodajući kako u takvoj situaciji ni HEP-u nije isplativo ulagati u nove energetske izvore.

Takvom politikom cijena, upozorava Bulatović, stvara se dugoročna ovisnost Hrvatske o uvozu električne energije. Direktor prodaje EFT-a kaže kako odnos između cijene električne energije i investicija u Hrvatskoj trebaju definirati stručnjaci jer to neće učiniti političari koji, kako kaže, uglavnom odlučuju prema kratkoročnim političkim interesima. To nije samo problem Hrvatske nego i regije, tvrdi Bulatović.

Poduzeća imaju netržišnu cijenu električne energije, ne samo željezare ili cementare, nego i mali obrti, kafići, butici... što vodi zemlje regije u veću ovisnost o uvozu energije, koja će ih kasnije stajati neusporedivo više. Bulatović kaže kako je tržišna cijena električne energije, koja nacionalnim elektroprivredama omogućuje investiranje u nove izvore, uvećana pet do sedam posto. A kad sama ne proizvodi dovoljno za vlastitu potrošnju, Hrvatska je struju prisiljena uvoziti. I to po sve višim cijenama.

Cijene električne energije na europskim su burzama porasle na rekordne iznose, što znači moguće povećanje troškova za potrošače i industriju na Starom kontinentu i usporavanje gospodarska rasta.

Rekordne cijene

U Njemačkoj, najvećem europskom tržištu električne energije, jedan megavatsat (MWh) za terminsku isporuku

u 2009. poskupio je 1,2 posto, na rekordnih 65,50 eura, a rekord je postignut i na drugim tržištima u Europi.Tako je u Francuskoj, drugom po veličini europskom tržištu struje, cijena MWh za terminsku isporuku u 2009. porasla jedan posto, na 67,55 eura, dok je u Nizozemskoj, koja je neto uvoznik struje iz Njemačke, porasla čak 1,4 posto, na rekordnih 70,55 eura.

Cijene struje u Europi rastu već treću godinu, istovremeno s povećanjem cijene sirove nafte i nakon što je Europska unija uvela program trgovanja dozvolama za emisiju štetnih plinova. Analitičari procjenjuju kako bi rast troškova za 306  milijuna stanovnika i industriju u Europi mogao donijeti štetu njezinu gospodarstvu, koji već ionako ugrožava moguća recesija u SAD-u, a mogao bi prouzročiti i rast inflacije, objavila je agencija Bloomberg.

Višegodišnji rast cijena električne energije u Europi potvrdio nam je i Nijaz Dizdarević iz Instituta Hrvoje Požar, rekavši kako je prvo znatnije poskupljenje bilo 2004. godine kada je cijena električne energije na europskim burzama dostigla oko 40 eura za MWh, a drugo ove godine kada je dostigla cijenu od 65 eura za MWh.

Dizdarević kaže kako u jugoistočnoj Europi nema regionalne burze te je cijena na  bilateralnim ugovorima i do 90 eura za MWh te ne odražava tržišne odnose jer se uglavnom trguje viškovima električne energije u određenim razdobljima.

"Politički, odnosno zakonodavni proces reguliranja tržišta električne energije u jugoistočnoj Europi vodi se iz tajništva  energetske zajednice za jugoistočnu Europu sa sjedištem u Beču, ali taj proces još nije došao do reguliranja zajedničkog tržišta", naglasio je Dizdarević.

Od 1. srpnja HEP će početi slati bilateralne ugovore netarifnim kupcima koji djeluju na otvorenom tržištu, najavio je predsjednik Uprave Ivan Mravak u časopisu Banka, pravdajući to obvezom potpune liberalizacije tržišta električne energije za sve potrošače. Mravak je rekao kako će to biti i kraj embargo Vlade na povećanje cijena električne energije.

Mravak kaže da je nužan dvoznamenkast rast cijena električne energije. Tvrdi da bi HEP bez povećanja cijena električne energije na kraju godine bio u gubitku.

HEP će u ovoj godini, kako je najavio Ivan Mravak, investirati u kapitalne objekte 3,2 milijarde kuna. Ukupne planirane investicije do 2015. godine bit će 2,2 milijarde eura.

Još je prije pet godina godišnji investicijski plan bio 600 milijuna kn, ali je s promjenama na tržištu sada uvećan pet puta.

Prema informacijama iz HEP-a, 700 milijuna kn namjeravaju nabaviti kreditima i emisijom obveznica, a ostatak joint-venture aranžmanima sa stranim ulaga čima.

Upitno je koliko će HEP skuplje plaćati pogonska goriva koja će koristiti u svojim novim objektima jer plinovodi koji će se graditi sljedećih godina zaobilaze Hrvatsku.

HEP vlastitom proizvodnjom zadovoljava od 80 do 85 posto domaćih potreba električne energije, a 15 do 20 posto je uvoz. Već treću godinu zbog suše hidroelektrane proizvode tek 70 posto od svojih uobičajenih proizvodnji pa onda HEP-u treba 300 milijuna kn za nadomjestak te električne energije u termoelektranama ili nabavom na tržištu.

Tranzitni Put

U HEP-u 2013. godine očekuju smanjenje potrebe za uvozom, 2020. godine ukupna potražnja bit će 26 TW sati, a sada je 17 TW sati. U planiranoj europskoj elektrifikacijskoj tranzitnoj mreži UCTE-u Hrvatska će postati središnji tranzitni put između istočne i zapadne Europe.

Usto, Italija je najveći europski uvoznik električne energije pa se s priključenjem Hrvatske na drugom sinkronu zonu UCTE-a otvara mogućnost uvoza iz istočne Europe: stoga je planirano polaganje podmorskog kabela preko Jadrana od hrvatske obale do Italije.

Hrvatski se energetski sustav mora odgovarajuće tehnički pripremiti za priključenje, za što će biti potrebna pozamašna ulaganja u prijenosnu mrežu, no zbog naknada koje se naplaćuju za prekogranični prijenos električne energije, investicije

mogu biti vrlo isplative.

Gorden Knezović

gorden.knezovic@business.hr