U posljednjih nekoliko mjeseci sarajevski mediji su se u više navrata bavili temom izgradnje hidrosistema “Gornji horizonti”. Ovaj projekat, koji nije ni do pola završen, započet je još davnih 60-ih godina prošlog vijeka, a zasniva se na prevođenju voda koje se akumuliraju na poljima istočne Hercegovine kroz sistem tunela do izgrađenih hidrolelektrana.

Mnoge ekološke organizacije i političari upozoravaju na opasnost realizacije ovog projekta, ukazujući da bi on mogao imati katastrofalne efekte za slivove lokalnih reka i okruženje. Stavovi o tome su krajne oprečni, a javnosti se na uvid stavljaju suprotstavljena mišljenja stručnjaka raznih profila.

Kritičari projekta “Gornji horizonti” su izdvojili britansku kompaniju Energy Financing Team (EFT) kao finansijera ovog projekta, te je na njihovu adresu upućeno najviše kritika. Tim povodom, razgovarali smo sa jednim od osnivača EFT Group i izvršnim direktorom ove kompanije, Džejmsom Najom (James Nye).

Projekti elektroprivreda

U ovdašnjim medijima se u posljednje vrijeme često spominje realizacija preostalog dijela projekta “Gornji Horizonti”, a upravo se vaša firma spominje kao finansijer i suvlasnik tog projekta. Kakva je pozicija EFT  u projektu?

“Prvo bih želio da istaknem da EFT nema nikakve veze sa realizacijom preostalog dijela projekta “Gornji Horizonti”, kako se u posljednje vrijeme tvrdi u nekim medijima. EFT, takođe, nije nikakav suvlasnik tog projekta. Mi smo u svojstvu finansijera, to jest izvođača, učestvovali u izgradnji dovodnog tunela Fatničko Polje - akumulacija Bileća, koji je završen u avgustu prošle godine. Uložena sredstva Elektroprivreda Republike Srpske nam vraća, saglasno ugovoru, tokom perioda od sedam godina. Time su se naše veze sa ovim projektom završile, a sva pitanja o njegovoj daljnjoj realizaciji bi trebalo da budu upućena na Elektroprivrede Republike Srpske, Herceg Bosne i Hrvatske, pošto je ovaj projekat isključivo u njihovoj nadležnosti”.

Da li je EFT zainteresovan za ovaj projekat i kada očekujete da bi njegova realizacija mogla početi?

“Izgradnja “Gornjih Horizonata” nije izvjesna u skorije vreme, barem mi tako smatramo. Pored činjenice da postoje značajne nesuglasice između elektroprivreda Republike Srpske, HZHB i HEP o raspodjeli energije iz ovih objekata, prije realizacije je potrebno provesti niz zakonom propisanih istraživanja i analiza kao što su feasibility studije, studije o uticaju na životnu sredinu... Tek nakon toga javnosti se na uvid stavlja projekat i razmatra njegova opravdanost, sa energetskog, ekonomskog i ekološkog gledišta. Ukoliko se ustanovi da je njegova realizacija poželjna i neophodna, tek onda može da počne izgradnja. Sve to, naravno, zahtijeva dosta vremena. Što se tiče naše eventualne zainteresovanosti, ne znam da li je to pitanje uopšte relevantno imajući u obzir da su “Gornji horizonti” projekat na koji prava polažu pomenute elektroprivrede. U ovom trenutku postoji mnogo drugih projekata koji su nama interesantniji”.

Postoje različita mišljenja o uticaju preusmjeravanja voda sa polja istočne Hercegovine, a neki naučnici, nevladine organizacije i političari se godinama suprotstavljaju ovoj ideji. EFT je naručivao studije uticaja na okoliš “Gornjih horizonata”. Kakvi su njihovi rezultati?

“Mi smo 2003. godine angažovali tim stručnjaka sa Imperial Collega u Londonu da provedu kompletnu studiju uticaja transporta vode kroz dovodni tunel Fatničko Polje - Akumulacija Bileća na rijeke Bregavu i Trebišnjicu. Cijela studija se može naći na našem sajtu www.eft-group.net. Ukratko, ovaj tim stručnjaka je proveo detaljne analize svih relevantnih hidro-geoloških, topografskih, klimatoloških i meteroloških podataka i na osnovu njih pripremio takozvane “modele” karstnog područja iz kojih su izvučeni zaključci. U pripremi studije primjenjene su tri različite metodologije i sve tri su dale iste rezultate, što ukazuje na pouzdanost podataka. Studija je zaključila da uz pravilno korištenje sistema neće biti negativnih posljedica za sliv rijeka Bregave i Trebišnjice, to jest da će se umanjiti rizik od poplava i dobiti značajna površina obradivog zemljišta na poljima istočne Hercegovine. To se u praksi i potvrdilo. Tunel je u upotrebi od prošlog avgusta, a kao što vidimo oko Bregave nije nastala Sahara, kako su neki političari upozoravali”.

Protivnici ovog projekta ukazuju upravo na činjenicu da ste tu studiju sami naručili, pa sumnjaju u vjerodostojnost njenih zaključaka...

“Podsjećam, tunel je u upotrebi od avgusta prošle godine, a kao što vidimo, Bregava nije presušila. Dakle, nalazi studije su tačni. Primjetno je da do sada ti kritičari nisu iznijeli ni jednu ozbiljnu i stručnu zamjerku na nalaze ove studije. Naravno, razlog za to je što se radi o ozbiljnom naučnom radu čiji su nalazi potkrepljeni jasnim dokazima i koji su zasnovani na egzaktnim analizama. Prije nego što smo pristupili završavanju tog tunela, suočili smo se sa pravom kakofonijom kritika od raznoraznih ekoloških organizacija. Situacija je bila zaista apsurdna, pa su neki političari nadovezali tvrdivši da će zbog ovog tunela presušiti rijeka Bregava, da će kod Stoca nastati Sahara, a da je sve to dio nekakvog paklenog plana da se sa tih prostora oteraju Bošnjaci. Projekat je pri tom imao sve građevinske dozvole, koje su izdale nadležne institucije u Sarajevu. Ipak, imajući u obziru specifičnost situacije, željeli smo da izbjegnemo bilo kakvu sumnju u opravdanost projekta, pa smo odlučili da angažujemo nezavisne stručnjake da daju dodatni sud o njegovom uticaju na režim podzemnih voda. Nakon konsultacija došli smo do profesora Howarda Wheatera sa Imperial Collegea u Londonu, koji je za ovaj projekat okupio tim sa kojim sarađuje dugi niz godina. Činjenica da smo mi platili ovu studiju ni na koji način ne može da umanji njene nalaze. Nadležne institucije u BiH su smatrale da pored nalaza njihovih stručnjaka dodatna studija nije neophodna, tako da sem nas, nije ni postojao niko drugi ko može da je finansira. Osim toga, Imperial College iz Londona i profesor Wheater nisu gradili svoju vrhunsku reputaciju da bi je bacili zbog nekakve studije koju je naručio EFT. Svako ko sugeriše tako nešto ispoljava neosnovan cinizam. Smatram da je sa naše strane bilo veoma korektno da smo preuzeli na sebe trošak finansiranja jedne takve studije, iako nismo morali. Čovjek bi pomislio da bi organizacije koje se bave zaštitom životne sredine pozdravile tako odgovoran pristup razvoju”.

Kritičari ukazuju da u tom timu nije bilo stručnjaka iz Sarajeva?

“Iz te kritike porizilazi da su ugledni profesori i stručnjaci iz Londona, Atine i Beograda falsifkovali svoje nalaze, pošto njima nije stalo do katastrofe koja će nastati iskopavanjem tog tunela. Priznaćete, malo je neozbiljna ta teza. Tim koji je predvodio profesor Wheater je u gotovo istom sastavu u posljednjih desetak godina proveo niz istraživanja za potrebe Evropske unije, a ko je sačinjavao taj tim nije nešto u što smo se miješali. Nama je bilo bitno da su ga potpisale institucije kao Imperial College, a njihova reputacija i ugled su najbolji garant kvaliteta i vjerodostojnosti nalaza. Ne zaboravite da je građevinsku dozvolu za završetak ovog projekta 1996. godine izdao Abdul Huzbasić iz Republičke uprave za vodoprivredu u Sarajevu, a vodoprivrednu saglasnost je izdao republički Komitet za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu, takođe iz Sarajeva”.

Nova studija

Kako bi izgradnja “Gornjih horizonata” mogla uticati na izvore Neretve i njenih pritoka Bune i Bregave, ornitološki rezervat Hutovo blato te na područje ušća Neretve?

“Uticaj cijelog sistema “Gornji horizonti” na režim podzemnih voda je sagledan u studiji koja datira iz 1987. godine, koju su provele nadležne institucije iz tadašnje Jugoslavije. Tu studiju je odobrila i Svjetska banka. Po njoj, projekat “Gornji horizonti” je ekološki prihvatljiv, drugim riječima nema opasnosti za  pomenute rijeke i Hutovo blato. Međutim, da ne bi ispalo da ja sada branim taj projekat, naša je pozicija da je potrebno uraditi novu studiju, koja će biti u skladu sa novim zakonskim odredbama, relevantnim direktivama EU i nizom međudržavnih konvencija. Samo takva studija može dati jasan odgovor na vaše pitanje i omogućiti konstruktivnu debatu. Ako takva studija zaključi da će se izgradnjom “Gornjih horizonata” dolina Neretve pretvoriti u Saharu, onda tog projekta očigledno neće biti”, rekao je u intervjuu za Oslobođenje Džejms Naj, izvršni direktor EFT-a.

Paušalne procjene

Zbog čega smatrate da se pojedine ekološke organizacije u Hercegovini te pojedini političari protive projektu “Gornji horizonti”?

“Na ovim prostorima postoji veliki broj nevladinih organizacija, od kojih su mnoge iskrene u svojim namjerama i motivima. Učešće ekoloških organizacija u razvojnim projektima je potrebno i poželjno jer omogućava učešće javnosti i osigurava da realizacija tih projekata bude u skladu sa zajedničkim interesima o očuvanju životne sredine, koji su definisani zakonima. Ekolozi se po pravilu suprotstavljaju razvoju koji ima značajan uticaj na okolinu, kao što je slučaj sa “Gornjim horizontima” i to rezonuje kod određenog broja ljudi. Neki političari sa druge strane taj sentiment gledaju da eksploatišu za svoje lične i partijske ciljeve. Problem nastaje kada i jedni i drugi počnu da alarmiraju javnost apokaliptičnim upozorenjima koja su zasnovana na, najblaže rečeno, paušalnim procjenama. Pri tom, niko od tih političara i ekologa građanima ne objašnjava kako će im obezbijediti energiju za koju i sami stvaraju potražnju, koliko ovu državu košta nerazvijanje energetskih potencijala, to jest šta ova država dobija izgradnjom novih elektrana”.